Religija

PAROHIJA U RUDOM

Crkva u RudomSadašnja parohija ruđanska teritorijalno je pripadala dvema eparhijama. Nizvodno, sa leve strane reke Lima, Zahumsko-Hercegovačkoj, a sa desne strane Dabrobosanskoj, kao druga višegradska. Tako je bilo do 1896. godine, kada je stara kasaba Rudo nestala pod talasima nabujalog Lima. Austrougarska Zemaljska vlada je odlučila da se na brežuljcima sa desne strane Lima podigne nova varoš Rudo. Radi bržeg razvoja, Rudo je izuzeto od čajničkog sreza i pripojeno višegradskom srezu. Tada je formirana ruđanska parohija od sela sa leve strane Lima, od stare ruđanske i sela sa desne strane, druge višegradske parohije. Praktično, ruđanskoj parohiji su pripadala sva sela ispod Tmora do Zubanjskog brda, Setihova, Biševića, Kruševice, Biljega, Ravanica, sela ispod Varde do Gornjih Cikota sa varošicom Rudo. Ovako je ostalo do 1934. godine kada je izvršena arondacija parohija u ruđanskom kraju. Sela Budimlija i Bijelo Brdo, oduzeta su od dobrunske parohije i pripojena Štrpcima, a sela: Boranovići, Mioče, Ustibar, Sastavci (bosanski deo), oduzeti su od štrbačke parohije i pripojeni ruđanskoj. Posle ove arondacije nije ništa menjano do 1993. godine kada su formirane prva i druga ruđanska parohija. Podela je izvršena pravcem Oble Glave – stari rezervoar za vodu – crkva – dom kulture u centru – istočno ulicom do vojnih zgrada – desno pravcem preko Lima prema Gradini. Deo grada i sela istočno od ove linije pripadaju prvoj, a deo grada i sela sa desne strane nizvodno od Lima pripadaju drugoj ruđanskoj parohiji, s tim što sela Bjelugovina i Ravne Njive iza Volujevice, radi terenske ujednačenosti, pripadaju prvoj parohiji.

Prva crkva Sv. proroka Ilije podignuta je 1886. godine u starom Rudom, pored Lima, kod mosta. Crkva je bila od drveta i skromnih dimenzija. Osvetio je Zahumsko-Hercegovački mitropolit Ignjatije 20. jula 1886. godine. Sledeće 1887. godine car Franjo Josif, darovao je crkvi bogoslužbene knjige. Crkvu je potkopala voda izlivanjem reke Lima 28. oktobra 1896. godine. Nakrivljena, služila je još osam godina. Demontirana je 1904. godine i preneta u portu, više današnje crkve. Porušena je pred Drugi svetski rat kao dotrajala.

Nova crkva u Rudom Sv. ap. Petra i Pavla građena je od 1908. do 1912. godine. Zidarske radove izveli su majstori Dalmatinci, ram ikonostasa je uradio Dobro Stikić iz Štrbaca a ikone su rađene u ikonopisačkoj radionici „Ivković” u Novom Sadu. Imala je dva zvona, malo sa stare crkve i veće kupljeno za osvećenje. Parohijski dom podignut je troškom austrougarske vlade. Osvetio je mitropolit Evgenije (Letica) na Petrovdan 1912. godine.

Za vreme Prvog svetskog rata austrougarski vojnici su odneli veliko zvono a malo je sačuvano zahvaljujući Katici Gardović, supruzi predsednika crkvene opštine Vukole Gardovića, koja je bila rimokatolikinja. Zahvaljujući svešteniku Slavku Popoviću kupljeno je 1935. godine veliko i srednje zvono u livnici „Pantelić” u Zemunu. Osvetio ih je mitropolit Petar (Zimonjić). Godine 1936. u istoj radionici kupljen je satni mehanizam koji i dan-danas funkcioniše.

Osamdesetih godina dvadesetog veka crkva je spolja i iznutra renovirana. U hramu su urađene stolice pored zidova, gorionik za paljenje sveća, pevnice, Hristova grobnica, pult za prodaju sveća, tetrapod. Sve je ovo urađeno u duborezu u duborezačkoj radionici u Kragujevcu a stolove je izradio Slavenko Mikavica iz Bijelog Brda. Porta je ograđena sa tri strane železnom ogradom a celokupno crkveno zemljište betonskim stubovima i bodljikavom žicom.

Crkvena opština koristi parohijski dom sagrađen 1905. godine troškom austrougarske vlade.

Crkva na Paštan BrduFilijalna crkva Sv. Makarija na Paštan Brdu je građena od 1973. do 1975. godine. Nalazi se na prevoju puta Rudo-Paštan Brdo-Višegrad. Zvono za crkvu je priložio Svetozar Todorović iz Mrsova, opština Rudo. Renovirana je 1999. godine. Pored crkve sagrađena je i kuća za potrebe crkve i vernika.

Nakon renoviranja crkve u Rudom, stari ikonostas i vladičanska stolica je prenjeta u ovu crkvu, a izvršena je i sanacija oltara.

Povodom stogodišnjice postojanja Rudog patrijarh Pavle je na Petrovdan 1997. godine služio Svetu Liturgiju u crkvi u Rudom uz sasluženje mitropolita Dabrobosanskog Nikolaja i episkopa Dalmatinskog Longina.

Povodom stogodišnjice postojanja Rudog, patrijarh Pavle je na Petrovdan 1997. godine služio Svetu Liturgiju u crkvi u Rudom uz sasluženje mitropolita dabrobosanskog Nikolaja i episkopa dalmatinskog Longina.

Povodom obilježavanja 100 godina od izgradnje crkve, izvršena je detaljna obnova  samog hrama, pa su tom prilikom izmjenjeni prozori, sanirano potkrovlje, cijela unutrašnjost crkve freskoslikana, urađen novi ikonostas sa novim ikonama, renovirana galerija sa stubovima, urađen novi vladičanski tron, nabavljenje nove staze, izgrađen posebni objekat za gorionik i prodaju svijeća, itd.

Druga filijalna crkva je izgrađena u selu Mioče, udaljena 10 kilometara od Rudog.Izgrađena je za samo dvije godine, tj. od 2008. do 2009. godine, kada je i osvećena. Posvećena je Sv. Nikolaju (Velimiroviću).

Sveštenici koji su službovali na parohiji ruđanskoj: Mihajlo Ranković, paroh pri staroj crkvi do 1897; Svetozar Popović 1897-1909; Danilo Šiljak 1909-1917; Đorđe Stajić 1917-1922; Petar Đurović 1923-1927; Slavko Popović 1927-1946; Milan Bogičević 1946-1947; Dušan Veselinović 1947-1949; Dragoljub Savić 1950-1951; Vlado Lazarević 1951-1952; Mile Popadić 1953-1955; Dobro Popović 1955-1958; Obrad Tasić 1958-1965; Slavko Popović 1965-1978; Savo Bradonjić 1978-1993. Godine 1993. ruđanska parohija je podeljena na prvu i drugu. Paroh prve parohije je bio proto jerej Savo Bradonjić, a paroh druge proto – namjesnik stavr. Novica Janjić.

Danas su na prvoj parohiji proto jerej Goran Terzić, a na drugoj jerej Vasilije Cvijetković.

I S L A M S K E   B O G O M O LJ E

Na području opštine Rudo se nalazi 9 islamskih bogomolja u mjestima: Strgačina, Strmica, Omačina, Grivin, Ravno Setihovo, Sokolovići, Rudo, Mioče i Međurječeje.

Istorijski najznačajnija džamija je u selu Sokolovići nedaleko od Rudog, koja vodi porijeklo iz perioda loze Mehmed-paše Sokolovića. Po predanju, podigao je Vezir u znak zahvalnosti svom ocu koji je primio islam.

Džamija u Rudom je podignuta odmah nakon povodnja 1897. godine i jedna je od najstarijih građevinskig objekata u naselju Rudo.

PAROHIJA U BIJELOM BRDU

Crkva u Bijelom BrduParohija bjelobrdska ima crkvu brvnaru posvećenu Prepodobnoj mati Paraskevi sagrađenu 1935. godine. Drugi hram se gradio od 1992. godine i posvećen je istoj svetiteljki. Osvećen je 5. oktobra 2004.

Stara crkva u Bijelom BrduParohiju bjelobrdsku su opsluživali sveštenici dobrunski ili štrbački. Poznata su imena sledećih sveštenika: Budimir Sokolović; Pero Đurović; Dobrisav Popović do 1978; Obrad Tasić 1978-1985; Vaso Starovlah 1985-1987 i jerej Živko Vasić 1987. I danas je on na parohiji.

PAROHIJA U ŠTRPCIMA

Crkva u ŠtrpcimaParohija štrbačka ima dve crkve. Stara crkva brvnara u Andžićima posvećena Sv. proroku Iliji sagrađena je između 1875. i 1878. godine u vreme protojereja Zaharija Popovića. Nova crkva u Štrpcima posvećena Rođenju Presvete Bogorodice sagrađena je 1908. godine za vreme protojereja Koste Popovića. Nedaleko od nove crkve podignuta je spomen-kosturnica palim borcima Prvog svetskog rata.

Crkva u AndzicimaPosle Koste Popovića na štrbačkoj parohiji su službovali: Dobrisav Popović, Obrad Tasić i Vaso Starovlah. Danas je štrbačka parohija podeljena na prvu i drugu parohiju. U Štrpcima je paroh Žarko Savić koji sa narodom sela Mokronozi podiže crkvu u tom selu. Crkva u Štrpcima je 2008. godine obilježila 100 godina od nastanka.